Bert Bos,
W3C Style Activity Lead
Webmaster
Last updated: $Date: 2009/09/21 10:32:06 $ GMT
Hrvatski prijevod dokumenta “Web Style Sheets”
Izvorna verzija: http://www.w3.org/Style/
Prevoditeljica: Mark Goeder-Tarant
Dragi čitatelji ovog dokumenta, želimo vam skrenuti pozornost na činjenicu da je ova stranica prijevod W3C-ovog teksta.
Izvorni tekst zaštićen je autorskim pravima. Molimo da obratite pažnju na napomene sadržane u izvornom dokumentu.
Prevoditelj ima isključiva vlasnička prava na prijevod. Ne preuzimamo odgovornost za eventualne greške u prijevodu.
Jedini mjerodavni i legitimni dokument jest W3C-ov izvornik na engleskom jeziku.
Komentari prevoditelja označeni su kao takvi te također podliježu autorskim pravima prevoditelja. Oni nisu sastavni dio engleskog izvornika.
Zahvaljujemo Tierarzt Königstein Taunus na ovom prijevodu i srdačnoj potpori.
(Ova stranica koristi CSS stilske uzorke)
-Jakob Nielsen
Stilski uzorci opisuju prikaz dokumenata na monitoru, u ispisanom obliku ili, pak, njihov izgovor. Od svog osnutka 1994. godine W3C aktivno promiče upotrebu stilskih uzoraka na WEB-u. Grupa Style Activity razvila je razne W3C smjernice (CSS1, CSS2, XPath, XSLT). CSS je posebno široko implementiran u browserima.
Upotrebom stilskih uzoraka u strukturiranim dokumentima na internetu (npr. HTML) autori i čitatelji mogu utjecati na prikazivanje dokumenata bez da pritom bude žrtvovana neovisnost platforme ili moraju biti dodani .
Stilskim se uzorcima najlakše može eksperimentirati tako da se pronađe browser koji podržava CSS. Diskusije o stilskim uzorcima vode se na mejling listi [email protected] i na comp.infosystems.www.authoring.stylesheets.
Grupa W3C Style Activity razvija također XSL koji se sastoji od kombinacije XSLT-a i "formatiranih objekata" (XSL-FO).
Pitate se kojega odabrati? Pročitajte "CSS i XSL"
Činjenica da je W3C pored XSL-a razvio još CSS izazvala je pomalo zbunjenost. Zašto razvijati drugi jezik stilskih uzoraka kad ni prvi još nije završen? Odgovor se može pronaći u slijedećoj tabeli:
| CSS | XSL | |
|---|---|---|
| Može li se koristiti s HTML-om? | da | ne |
| Može li se koristiti s XML-om? | da | da |
| Transformacijski jezik? | ne | da |
| Sintaksa | CSS | XML |
Jedinstvena je karakteristika ta da se CSS može koristiti za stiliziranje HTML i XML dokumenata, dok XSL pruža mogućnost transformacije dokumenata. XSL se, primjerice, može koristiti za transformiranje XML podataka u HTML/CSS dokumente na serveru. Na taj se način ova dva jezika nadopunjuju i mogu zajedno koristiti.
Oba se jezika mogu koristiti za stiliziranje XML dokumenata.
CSS i XSL koriste jednak temeljni model formatiranja tako da dizajneri imaju pristup istim mogućnostima formatiranja u oba jezika. W3C će predano raditi na tome da osigura interoperativnu implementaciju dostupnih modela za formatiranje.
W3C-ova napomena na temu o kombiniranom korištenju XSL-a i CSS-a može se pročitati pod poveznicom "Using XSL and CSS together".
Ako se prvi put susrećete s ovom temom, preporučujemo da pročitate nekoliko novinskih izvješća o stilskim uzorcima:
Pogledajte CSS i XSL stranice gdje možete pronaći više (aktualnijih) članaka.
Informacije o gumbovima na dnu stranice dostupne su na stranici za gumbove i CSS validatoru.
Cascading Style Sheets (CSS) je stilski mehanizam koji je razvijen da se udovolji potrebama web dizajnera i korisnika.
W3C ima radnu skupinu za razvijanje XSL-a (eXtensible Style Language). XSL se nadovezuje na DSSSL i CSS te je prvenstveno namijenjen radu s visoko strukturiranim XML podacima koji npr. prije prikazivanja moraju biti reorganizirani. Za više informacija o XSL-u pogledajte W3C-ovu XSL stranicu s popisom resursa.
DSSSL je stilski jezik s mnogobrojnim sljedbenicima u SGML zajednici namijenjen stablastoj transformaciji dokumenata. Resursi na temu DSSSL-a na internetu:
CSS datoteka može biti kreirana i uređena "ručno", npr. uspomoć uređivača teksta, ali jednako tako program može biti napisan i u ECMAscriptu, Javi ili nekom drugom jeziku koji obrađuje stilske uzorke. To je zapravo toliko uobičajeno da već postoje programske biblioteke s korisnim funkcijama stavljenim na raspolaganje. Kako bi pomogao u portiranju takvih programa i biblioteka na različite kompjuterske platforme, W3C je razvio specifikaciju zvanu CSS-DOM kojom se definira skup funkcija neophodnih u svim takvim bibliotekama.
CSS Document Object Model je API (apstraktno programsko sučelje) za obrađivanje CSS-a (do izvjesne mjere i drugih stilskih jezika) unutar programa. API je specifikacija programske biblioteke. Nju možete shvatiti kao priručnik s uputama: opisuje funkcije i njihove parametre, ali ne sadrži i sâm kôd.
Postoji nekoliko dostupnih CSS-DOM biblioteka za različite platforme. Veliki broj njih je besplatan. Mnogi browseri imaju ugrađenu CSS-DOM biblioteku za upotrebu u ECMAScript programima.
SAC (jednostavan API za CSS) dopuna je CSS-DOM-u. CSS-DOM sadrži funkcije za obrađivanje stilskih uzoraka nakon njihovog učitavanja u memoriju. Funkcije definirane SAC-om pomažu u parsingu stilskog uzorka, npr. u transferu stilskog uzorka iz datoteke u memoriju.
CSS-DOM je preporuka W3C-a. SAC je projekt u razvoju. Neki programi (osim browsera) izlistani su na stranici s pregledom CSS-ova.
Također pogledajte:
W3C tim i predstavnici članova W3C-a često prave prezentacije.
Dinamički HTML izraz je koji se rabi za opisivanje HTML stranica s dinamičkim sadržajem. CSS je jedna od tri komponente dinamičkog HTML-a; druge dvije su sâm HTML te JavaScript (koji je standardiziran pod imenom EcmaScript). Te tri komponente povezane su s DOM-om (Document Object Model).